Ljudi koji imaju nizak pritisak najčešće se na njega prilagode i ne osećaju nikakve simptome. Nizak pritisak za posledicu ima da sve ćelije ne dobijaju dovljno kiseonika što je poseban problem kad su u pitanju vitalni organi ali pored toga nizak pritisak se smatra boljim neg visok. Zdrave osobe koje imaju pritisak u granicama od 60-100 do 70-110mmHg duže žive od osoba sa normalnim ili visokim pritiskom. Nizak pritisak se dvostruko češće javlja kod žena nego kod muškaraca, češće pogadja mladje nego starije žene, vitke ljude nego gojazne. Krvni pritisak je naročito nizak ujutru pa treba izbegavati naglo ustajanje, kafa i čaša vode mogu privremeno da povećaju pritisak pa osobe koje imaju ovaj problem treba svaki dan da započnu sa kafom i vodom. Slana hrana može da pomogne da se održi pritisak ali treba da je prate veće količine vode. Uveče bi trebalo popiti čašu crnog vina. Ako dodje do nesvestice ležanje sa podignutim nogama će brzo da stabilizuje stanje pošto se dopremi veća količina krvi u mozak. Redovna fizička aktivnost poboljšava cirkulaciju pa se vitalni organi bolje snabdevaju kiseonikom, fizički aktivne osobe značajno mogu eliminisati simptome do kojih dovodi nizak pritisak. Ako sve ovo ne pomaže postoje i lekovi ali ih treba uzimati samo kao krajnju meru za otklanjanje simptoma i poravljanje kvaliteta života.