Brunica je ukusno voće poreklom iz Amerike, namirnica koja je veoma korisna za zdravlje. Zato što sadrži niz korisnih materija koje štite organizam od raznih bolesti, ovo voće se zaokuplja sve veću pažnju stručnjaka.
Tačnije, brusnica je poreklom sa severnoameričkog kontinenta, ali se sada gaji u svim oblastima sa umerenom kontinentalnom klimom. Biljka koja daje plod sa gorko-kiselog ukusa raste kao zeleni grm, visine do 25 cm, sadi se u proleće, a plod daje dva puta godišnje.
Plodovi su bogati brojnim mineralima, vitaminom A, vitamina C i kalijuma.
Neki hranljivi i dragoceni sastojci brusnica ostaju i u džemu i u soku i drugim slatkišima koji se mogu od njih napraviti, ali najviše korisnih materija u organizam ćemo uneti ukoliko ih jedemo sveže ili eventualno sušene bez dodatog šećera, aditiva i konzervansa.
Stručnjaci su brojnim ispitivanjima utvrdili da je brusnica veoma korisna u lečenju urinarnih infekcija. Poznato je njeno blagotvorno dejstvo na prostatu.
Proantocijanidini, jedinjenja kojima je brusnica bogata pogubni su za ešerihiju koli, jer onemogućava ovu bakteriju da se “zakači” za površinski sloj materice i bešike.
Na sličan način, materije iz brusnice utiču na smanjnenje broja bakterija u usnoj duplji, čime se smanjuju naslage sa zuba.
Na osnovu rezultata više ispitivanja sprovedenih u laboratorijskim uslovima, stručnjaci tvrde da jedinjenja proantocijandina imaju zaštitnu ulogu i kada su u pitanju ozbiljna oboljenja poput raka.
Zahvaljujući sposobnosti da blokira oksidaciju nekih lipoproteina brusnica čuva srce.
Kako je takav proces u organizmu jedan od faktora rizika srčanog udara, blokiranje oksidacije lipoproteina niske gustine konzumiranjem brusnice može se smatrati preventivnom merom protiv bolesti srca.
Takođe brusnica je dobar saveznik u prevenciji stvaranja kamena u bubregu zbog visokog sadržaja korisnih kiselih materija kojima ove ukusne bobice obiluju.