Naše misli i osećaji su hrana našeg uma. Kao što je telu potrebna određena ravnoteža vitamina, belančevina i drugih hranljivih materija da bi bilo zdravo i snažno, tako je i umu potrebna posebna ravnoteža mentalnih “hranljivih materija” da bi bio srećan, smiren i kreativan.
Aristotel je davno ustanovio da su zdravo telo i zdrav um na određeni način međusobno povezani, ali ova misao otada prolazi trnovit put.
Verovao sam da je u naše vreme ona svesrdno prihvaćena, ali stavovi su različiti. Neki naučnici još uvek sumnjaju u direktnu povezanost između emocija i bolesti jer ne mogu uverljivo i precizno da dokažu da je nečije stanje uma u stanju da izazove ili izleči određenu bolest.
Međutim, danas sve bolje upoznajemo način rada našeg imunološkog sistema. Iako još uvek ne možemo upreti prst u tačno određenu bolest i znati koja ju je emocija podstakla i u kolikoj je meri odgovorna za nju, postoje načini direktnog merenja promene imuniteta pod uticajem određenih stresnih stanja.
Šta je imunološki sistem?
Zdravlje ljudskog tela štite milioni borbenih jedinica koje cirkulišu krvotokom. One se sastoje od različitih vrsta “vojnika” i svaka njihova grupa ima određenu funkciju. Kada bolest napadne telo, u središnjoj kontrolnoj bazi mogu se po potrebi proizvesti nove jedinice. Tokom razdoblja „mira“ i zdravlja, njihov se broj smanjuje i “borci” postaju stražarske patrole. Ovo je jednostavno objašnjenje rada imunološkog sistema.
Stalno smo izloženi napadima hemikalija, bakterija i virusa. Zašto nas onda oni ne savladavaju tako lako? Kada je naš imunološki sistem zdrav i jak, svi ti napadači bivaju odbijeni, a naše zdravlje sačuvano.
Svaki dan naš organizam dolazi u dodir sa stotinama bakterija koje mogu izazvati teške bolesti, pa čak i smrt.
Možda zvuči nestvarno, ali ukoliko sačuvate optimizam u teškim trenucima, to će vam pomoći da se bolje osećate.
I telo tuguje. Postotak obolelih i umrlih veći je među onim osobama koje su nedavno izgubile bračnog druga.
Pacijenti u staračkim domovima koji učestvuju u svakodnevnim malim odlukama (na primer koju će hranu jesti), često žive duže od onih koji su potpuno pasivni i ne donose nikakve odluke.
Agresivnost, takmičarski duh i materijalizam savremenog načina života uz nedostatak etičkih i duhovnih vrednosti jednako je štetan po naše zdravlje kao i po okolinu.
Radost – u smislu mentalne živahnosti i poletnosti – bio je drugi po jačini faktor koji je doprineo preživljavanju grupe pacijentkinja sa povlačenjem raka dojke.
Šta utiče na snagu našeg imuniteta?
Zdrava ishrana, fizička kondicija i pozitivno emocionalno stanje mogu stimulisati i ojačati rad imunološkog sistema tela. Sa druge strane, bolest, alkohol, duvan, droge i prekomerni stres ga slabe. Sida je bolest koja napada imunološki sistem (HIV-Human Immunodeficiency Virus).
Mogu li na imunitet uticati naše emocije?
Svakako! Naučnici izveštavaju da ljudi u depresivnom stanju i sa negativnim emocijama mogu biti posebno osetljivi na bolesti koje napadaju imunitet kao što su astma, reumatoidni artritis i rak.
Kako emocije mogu uticati na zdravlje?
Neki naučnici to nazivaju placebo efektom. Sledeće iskustvo dobro će nam ilustrovati o čemu se zapravo radi.
Budući da je doktor te večeri radio do kasno u noć, gotovo ga je savladao san. Setio se tada da njegov asistent na svom stolu drži kutiju sa instant kafom. Stavio je nekoliko kašičica kafe u prahu u čašu vruće vode, popio je (što inače ne čini) i čekao. Nakon desetak minuta osetio se osnaženim. Da, kofein je mobilisao šećer u njegovoj krvi. Ubrzo je morao i u toalet i zaključio da kofein zaista deluje i diuretski. Energija koju je dobio potrajala je sledeća tri sata i to mu je bilo dovoljno da završi projekat. Sledećeg jutra je svom asistentu rekao šta je učinio. On ga je saslušao, a onda počeo da se smeje.
“Drago mi je da vam je moja kafa pomogla”, rekao je. “Ali, zar niste primetili da je to kafa bez kofeina?” Delovala je samo zato što ste vi verovali da će delovati.
To je placebo efekat i najčešće se koristi kod ispitivanja novih lekova. Jedna grupa ispitanika, naime, mora dobiti pravi lek, dok druga dobija samo imitaciju tog novog proizvoda. Začudo, placebo ispitanici često pokazuju isto tako dobre rezultate kao i osobe koje su dobile pravi lek, a ponekad čak i bolje.
Ukratko, misli i osećaji direktno utiču na um, koji opet snažno utiče na telo. Postoje slučajevi da su ljudi koji su verovali da će umreti određenog dana stvarno tada i umrli, iako nije bilo nikakvog direktnog uzroka njihove smrti.
Da li će pozitivne emocije ojačati vaš imunološki sistem?
Studije pokazuju da je stabilan emocionalni život isto tako važan za dobro zdravlje kao i pravilna ishrana, redovno vežbanje i izbegavanje alkohola, duvana i drugih droga.
Pozitivne emocije i zdrave životne navike mogu podsticati proizvodnju endorfina. Ove tajanstvene materije proizvodi mozak i one mogu izazvati snažan osećaj zadovoljstva. One takođe jačaju imunološki sistem. Endorfini vam, drugim rečima, pomažu da se bolje osećate, ali i da brže ozdravite.
Znači li to da nas gajenje pozitivnih misli može izlečiti?
Nemojmo nikad zanemariti nijedan fizički lek koji postoji za određeni zdravstveni problem. Nepušenje, optimalna telesna težina, redovno vežbanje, pravilna ishrana, uzimanje lekova – sve je to važno.
Ali, uz sve to, pokušajte da povedete računa i o svom raspoloženju. Mudri kralj Solomon rekao je: “Veselo srce je izvrstan lek, a duh žalostan suši kosti”on (Priče Solomove 17,22).
Apostol Pavle dodaje: “Sve što je istinito, što je pošteno, što je pravedno, što je čisto, što je ljubazno, što je slavno, i sve što je vrlina i hvale vredno, to neka bude sadržaj vaših misli!” (Filibljanima 4,8).
Jedna studija sprovedena na ženama otkrila je da, što su njihovi brakovi bili srećniji, bila je jača njihova imunološka odbrana.
Najvažniji posao mozga jeste da nas održi zdravim i sačuva od oštećenja. Um to može postići ako odluči da ne puši i bira zdravu, prirodnu hranu.
Sam imunološki sistem zapanjujuće je remek delo koje se po svojoj složenosti može uporediti samo sa mozgom i vrlo ga je teško proučavati, kao i nervni sistem.
Primena
Misli i emocije direktno utiču na um, a on opet utiče na stanje tela. Istraživanja pokazuju da je stabilan emocionalni život jednako važan za dobro zdravlje kao i vežbanje i ishrana.
U pitanjima su odgovori
Videli smo da misli i emocije snažno utiču na naš fizički život. Ali, kako mi iskorištavamo tu snagu u svom životu? Odgovor se krije u snazi pitanja.
Pitanja imaju snagu usmeravanja misli
Pitanje je slično dvogledu koji vašu pažnju usmerava na neki poseban problem ili situaciju. Kada postavite određeno pitanje, vaš mozak automatski počinje da traži odgovore.
Pravilno postavljena pitanja mogu delovati na sva područja vašeg života – na odnose, stavove, kreativnost i sposobnost rešavanja problema.
Pet važnih pitanja
Evo pet važnih pitanja na koja samo vi možete odgovoriti. Ako odgovore potkrepite delom, svako od njih može i te kako delovati na vaš život. Budite određeni i upitajte se:
1. Šta bih mogao učiniti što bi imalo najpozitivniji i najdugotrajniji uticaj na moj život?
2. Šta bih mogao učiniti što bi poboljšalo moje odnose sa nekim do koga mi je jako stalo?
3. Često se pitajte: Zbog čega imam razloga da budem posebno srećan? Duh zahvalnosti snažno deluje na čovekovo zdravlje!
4. Šta mogu danas učiniti da bih živeo zdravijim načinom života?
5. Evo pitanja koje biste sebi trebali postaviti kad se nađete u nekom škripcu: Kad bi neko drugi bio u mojoj situaciji, šta bih mu savetovao?
Nemojte sebi postavljati negativna pitanja
Nemojte sebi postavljati pitanja kao: “Zašto sam toliko glup?” ili: “Zašto se ne mogu držati programa vežbanja?” Ovakva vrsta pitanja upućuje vaš um u negativnom smeru. Umesto toga postavite ista pitanja na pozitivan, produktivan način: “Šta mogu učiniti da ubuduće izbegnem takvu grešku?” ili: “Kako mogu podesiti svoj raspored da mi vežbanje bude lakše izvodljivo?”