Od letnjih vrućina se možemo odbraniti na dva jednostavna načina; pobeći u debelu hladovinu ili zaroniti u hladnu vodu bazena, reke ili još bolje mora. Ali šta jesti i kako se hraniti kad zvezda zapeče? Da li odabrati sladoled, hladnu lubenicu ili dinju, brzo spremljenu salatu i meso sa roštilja ili možda topao čaj i supicu?
Velike količine crvenog mesa, luka, jakih začina, masnoća i alkoholnih pića, nisu dobrodošle u letnim mjesecima. Tokom letnih žega treba piti velike količine vode, a kod pojačanog znojenja izgubljene elektrolite nadoknaditi izotoničnim napicima.
Hrana za brzo hlađenje
- Voće
Voće predstavlja odličan izvor vitamina, minerala, ali i antioksidansa, izvora ß-karotena i likopena, koji nude dodatnu letnu pogodnost štiteći kožu od štetnog delovanja sunčevih zraka. Takođe, voće obiluje vodom koja posebno leti služi kao dodatni izvor preko potrebne tečnosti te istovremeno hladi. - Povrće
Baš poput voća i povrće je vredan izvor nutrijenata, posebno antioksidansa. Povrće, u pravilu, sadrži i znatan deo vode pa na prirodan način hladi telo i nadoknađuje izgubljenu tečnost. Dodatno, i povrće i voće obiluje kalijumom, elektrolitom koji se intenzivno gubi znojenjem i kojeg je za optimalno funkcioniranje organizma nužno nadoknaditi. - Salate
Najbrži recept za osveženje je priprema voćnih i povrćnih salata načinjenih od lubenice, dinje, breskvi, smokvi, ananasa, krastavaca, paprike, paradajza, zelene salate te tikvica i patlidžana. Dodatkom skuvanih i ohlađenih žitarica, te laganog mesa ili ribe salate postaju osvežavajući, hranjiv i lakoprobavljiv glavni obrok idealan za nesnosne žege. - Jogurt
Jogurt je izvrstan izvor korisnih bakterija koje nas mogu zaštititi od brojnih neželjenih letnih infekcija jer čini dobro crevnoj mikroflori. Odlično pristaje tekom toplih letnih dana jer osvežava i hladi. O prikladnosti ove namirnice za vruće letne dane svjedoče i nacionalni specijaliteti iz toplih zemalja – indijski Lhassi i grčki Tzatziki – jela koja osvežavaju i hlade, a osnovni sastojak im je jogurt. - Izotonični napici i voda
Telo se usled velikih letnih vrućina rashlađuje znojenjem izlučujući pritom toksine, ali i elektrolite i vodu koje je neophodno neprestano rashlađivati. Kako bi nadoknadili izgubljenu tečnost i pružili organizmu osvježenje, najbolje je posegnuti za vodom i nezaslađenim čajem temperiranim na sobnoj temperaturi. Pri vrlo intenzivnom znojenju, dobar su izbor i izotonični napici koji uz tečnost nadoknađuju i izgubljene elektrolite, ali opet ohlađeni na sobnoj temperaturi jer previše hladna pića imaju nepoželjan učinak – pojačavaju osećaj topline. - Žitarice
Raznovrsne žitarice poput pšenice, ječma, prosa, kinoe, amaranta, kus-kusa, bulgura mogu se pripremiti jednostavno kuvanjem uz dodatak male količine maslinovog ulja i soli. Kuvane žitarice mogu se ohladiti i dodavati raznim jelima, a leti najbolje pristaju u hranjive salate. - Sladoled
Iako sladoled neće ohladiti užarena tela, psihološka je pomoć tokom vrućih ljetnih dana. Hranjiv je, ukusan i čini nas sretnima i spokojnima. - Hladne supe
Za izrazito vrućih dana idealan obrok može biti samo hladna supa koja neće opteretiti probavu i tako dovesti do pregrevanja. Pritom prednost daj laganoj povrtnoj supi s dodatkom krastavca, tikvice ili tofua koja će pružit osveženje i nadoknaditi elektrolite izgubljenje znojenjem.
Strogo je zabranjeno
1. Alkohol
Iako mnogi u ledenoj pivi ili koktelu vide idealno osveženje, ispijanjem alkoholnih pića činiš si medveđu uslugu. Naime, alkohol nije dobar letni izbor jer povećava proces dehidracije stimulirajući izlučivanje tekućine iz organizma.
2. Kalorična jela
Kalorična jela zahtevaju dugotrajan proces probave što za posledicu ima oslobađanje topline i zagrevanje organizma. Osim toga, posle takvih se jela dosta žeđa pa ih je potrebno izbegavati.
3. Suhomesnati proizvodi
Osim što su teže probavljivi od laganih salata, supa i drugih jela prikladnih za leto, suhomesnati proizvodi obiluju solju koja traži dodatan unos tečnosti od već i ovako vrućinom iscrpljenog organizma.
4. Zreli i masni sirevi
Poput suhomesnatih proizvoda, zreli i masni sirevi obiluju masnoćama i solju, tvarima koje leti onemogućavaju hlađenje organizma. Dodatno, na izrazitim vrućinama, ove se namirnice vrlo lako kvare što može dovesti do bakterijskog trovanja, a time i dodatnog iscrpljivanja organizma.
5. Gulaši, variva i uobičajena ”zimska” jela
Postoji razlog zašto su gulaši i variva rezervisani za hladnije dane. Ova jela se jedu topla i često sadrže začine koji pojačavaju ”probavnu vatru” i prirodno zagrevaju organizam što je itekako poželjno svojstvo tokom zime, no leti naprosto nema mesta za ove ”toplinske bombe” u ishrani.
6. Zaslađeni i gazirani napici
Poput alkohola, zaslađeni i gazirani napici povećavaju proces dehidracije i time onemogućuju kvalitetno hlađenje tela, stoga ih je najbolje zaobilaziti u širokom luku.
7. Kofeinski napitci
Kofein je poznati diuretik, drugim rečima podstiče izlučivanje tečnosti iz organizma i time deluje kontraproduktivno na proces hlađenja. No, kofein ubrzava i metabolizam što se očituje dodatnim zagrevanjem organizma. Ako ti je teško da se odrekneš omiljene kafe, za izrazito vrućih dana, probaj barem da smanjiš unos omiljenog napitka na minimum.