Popis vitalnih funkcija u koje su uključeni vitamini B grupe je jako dug…
Svaki ima svoj „zadatak”, a često se i nadopunjuju, pa učestvuju u hiljadama procesa u organizmu, uključujući stvaranje energije, rast ćelija, prenos nervnih impulsa. Nužni su za normalan rad kardiovaskularnog, imunološkog i probavnog sistema kao i za zdravlje kože, kose i noktiju.
Vitamine B grupe organizam ne može sam da proizvede, pa ih treba svakodnevno uzimati kroz ishranu.
Najbolji izvori vitamina B su kvasac, iznutrice (pre svega jetra), celovite žitarice, mleko, jaja, meso, riba, zeleno lisnato povrće, banane, orašasti plodovi i mahunarke.
Vitamin B1 – tiamin – ključan je za preradu ugljenih hidrata, masti i proteina u organizmu kao i za rad kardiovaskularnog i nervnog sistema. Izvori: iznutrice (jetra), jaja, meso, celovite žitarice, pšenične klice, zeleno lisnato povrće, orasi, grašak, pasulj, kikiriki.
Vitamin B2 – riboflavin – takođe je važan za stvaranje energije iz ugljenih hidrata, masti i proteina kao i za disanje, vid i rast. Najviše ga ima u mlečnim proizvodima, jajima i mesu, a dobri su izvori i zeleno lisnato povrće, celovite žitarice i orašasti plodovi.
Vitamin B3 – niacin – veoma je važan za dobijanje energije iz glukoze, proizvodnju hormona i rad nervnog, kardiovaskularnog i probavnog sistema. Izvori: kvasac, mlečni proizvodi, jaja, živinsko meso, riba, mahunarke, orašasti plodovi.
Vitamin B5 – pantotenska kiselina – uključena je u proizvodnju energije, a bitna je i za raspoloženje i uravnotežen nivo holesterola u krvi. Nalazi se u kvascu, jetri, ribi, mesu, jajima, celovitim žitaricama, povrću, voću.
Vitamin B6 – piridoksin – veoma je važan za imunitet, stvaranje krvnih ćelija i hormona kao iza rad mozga i “biološki sat”. Izvori: iznutrice (naročito jetra i bubrezi), ćuretina, tunjevina, kvasac, banane, suvo grožđe, spanać, soja, jaja, mleko, krompir.
Vitamin B7 – biotin – nužan je za metabolizam ugljenih hidrata, proteina, masti i aminokiselina i za rast ćelija. Izvori: kvasac, iznutrice, žumance jajeta, pečurke, banane, kikiriki, karfiola, šargarepa.
Vitamin B9 – folna kiselina – ključna je za sintezu DNK, dakle izgradnju svih novih ćelija, pa je naročito važna u trudnoći. Učestvuje u stvaranju eritrocita (crvenih krvnih zrnaca) i bitna je za rad kardiovaskularnog sistema. Najviše je ima u zelenom lisnatom povrću, mahunarkama, citrusnom voću, pšeničnim klicama, celovitim žitaricama i mesu.
Vitamin B12 – cijanokobalamin – takođe učestvuje u sintezi DNK i u stvaranju eritrocita i proteina. Važan je za aktivnost nervnih ćelija i raspoloženje i za rad kardiovaskularnog sistema. Izvori: riba i plodovi mora, meso, mleko i mlečni proizvodi, jaja.
Kolin i inozitol ubrajaju se u vitamine B kompleksa iako po strukturi nisu vitamini, ali na sličan način učestvuju u metabolizmu i prenosu nervnih impulsa. Kolin se nalazi u jajima, soji, životinjskim masnoćama, ovsenom brašnu i povrću. Izvori inozitola su hrana životinjskog porekla, celovite žitarice i povrće.