Moderna ishrana kojoj nedostaju vlakna mogla bi da nanese ozbiljnu štetu ključnim bakterijama u našem organizmu, ali i budućim generacijama iste porodice za koje „pravilna ishrana“ zbog toga jednostavno neće biti dovoljna za zdrav život, a jedno od rešenja bi mogao da bude i ređe pranje ruku.
Istraživanje naučnika sa Stenford univerziteta pokazalo je da su pojedini mikrobi koji žive u želucu miševa – čija ishrana može da se uporedi sa modernom ishranom ljudi – u opasnosti da potpuno nestanu.
Doktor Džastin Sonenburg, koji je radio na studiji zajedno sa svojom ženom Erikom, rekao je da su vlakna, koja ne može da svari ljudski želudac, primarni izvor hrane za bakterije koje žive u našem organizmu.
– Teško bismo živeli bez njih, oni odbijaju patogene, treniraju naš imuni sistem i čak doprinose razvoju našeg tkiva – rekao je on.
Ljudi mogu da pokupe koloniju bakterija i sa spoljnih izvora. Ipak, jedan od najznačajnijih izvora bakterije dolaze neposredno od naše porodice, posebno tokom detinjstva.
Doktor Sonenberg dodao je da u poređenju sa ruralnom populacijom, raznovrsnost crevnih bakterija je bila mnogo manja kod onih koji žive u modernim društvima, gde je ishrana sa malim unosom vlakana najčešća.
Njegova žena, Erika Sonenberg objasnila je da rasprostranjena upotreba antibiotika, carskog reza i sve manjeg procenta majki koje doje u industrijalizovanim društvima, može da objasni istrebljavanje crevnih mikroba.
– Pitamo se, da li velika razlika u unosu vlakana između modernog i tradicionalnog mesta življenja, može to da objasni – navela je ona.
Dve grupe miševa, od koje je jedna odgajana na ishrani sa niskim unosom vlakana i druga sa visokim, su analizirane tokom eksperimenta.
Rezultati nakon nekoliko nedelja pokazali su da je uočljiva velika promena u mikrobima. Čak 75 odsto smanjenja raznovrsnosti mikroba otkriveno je kod onih koji su odgajani na ishrani sa niskim procentom vlakana, pa su mnoge vrste čak i nestale iz stomaka i creva miševa.
Istraživači su bili zapanjeni time da su neki miševi imali smanjenje broja bakterija u organizmu čak do četvrte generacije.
– Ekstremna ishrana bazirana na niskom unosu vlakana u modernim društvima nastala je relativno nedavno. Moguće je da će se tokom nekoliko sledećih generacija, izgubiti još neke crevne bakterije u našem želudcu. Ali koje će to posledice imati na naše zdravlje? – rekao je dr Džastin Sonenberg.
On je takođe naveo da navike u našoj kulturi, kao što je izbegavanje pranja ruku nakon maženja kučića ili rada u dvorištu, mogu biti korak u ispravnom pravcu.