Smanjiti unos zasićenih masti životinjskog porekla, trebalo bi izbegavati maslac, pavlaku, punomasne sireve (40-50% masti), masno meso. Kao zamena mogu se upotrebljavati: mleko sa smanjenim procentom masti, sirevi sa malim procentom masti, krta mesa. Kod pripreme jela od mesa korisno je odstraniti mast pre mlevenja, sečenja šnicli, a najbolje je jesti piletinu i ćuretinu, ponekad junetinu, govedinu, a svinjetinu samo u retkim prilikama ili potpuno izbaciti. Žumance, iznutrice, masna svinjetina i prerađevine od svinjetine sadrže velike količine holesterola, pa ih treba postepeno smanjivati, a po mogućnosti na kraju i potpuno izbaciti iz ishrane. Takođe, bilo bi korisno hranu ne pripremati na životinjskim mastima, već na biljnim uljima (maslinovo ulje). Za sve vrste namirnica važi da je zdravije koristiti kuvano i bareno, nego prženo na dubokom ulju ili pečeno. Uz mesne obroke treba jesti priloge od povrća i salate, koje sadrže biljna vlakna (kupus, zelena salata, karfiol, kelj, pasulj, grašak). Masna morska riba sadrži omega 3 masne kiseline, koje utiču na smanjenje “lošeg” LDL holesterola.
Rastvorljiva biljna vlakna vezuju masti iz hrane, pa se one manje usvoje u organizam. Pasulj je bogat vlaknima i siromašan mastima, a sadrži i lecitin. Prema nekim istraživanjima jedan tanjir supe od pasulja dnevno je snizio ukupan holesterol za 19%, dok jedan čen belog luka ili pola glavice crnog luka snižava ukupni holesterol 10-15%. Svež beli luk ispoljava najjači efekat na smanjenje holesterola u krvi, a stari narodni običaj je da se slanina jede s belim lukom.
Integralni hlebovi, od celog zrna žitarica, (pšenični, raženi) sadrže više dijetnih vlakana od belog hleba. Preporuke su unositi više voća i povrća, to se može započeti uvođenjem užine u vidu jedne-dve voćke, npr, jabuke, kruške.
Ukoliko imate problema sa povećanim mastima u krvi ubacite u svoj jelovnik makar jednu jabuku dnevno i već ste učinili nešto dobro za sebe. Ili probajte s 2-3 kašičice jabukovog sirćeta razmućene u čaši vode svako jutro. Dijetna vlakna iz ovsa su takođe korisna, jednu kašiku ovsenih pahuljica, potopite u mleko, sok, jogurt, ostavite da stoji 10-15 minuta i pojedite. Ovas sadrži beta-glukane, koji snižavaju masti u krvi. Korisna navika za regulaciju holesterola je i šoljica zelenog čaja dnevno. Ako ste vernici, probajte da postite, to će biti višestruko korisno za vaš organizam. Post nije slučajno uveden u religije, on predstavlja odličan način da se organizam pročisti od nagomilanih toksičnih materija. Mnogo posne hrane je kalorično (hleb, orasi, bademi, smokve), pa se u postu lako može i ugojiti, što nije redak slučaj. Upotreba soje u ishrani ima mnogo povoljnih efekata na zdravlje, smatra se da izoflavonoidi iz soje i sojini proteini doprinose smanjenju nivoa holesterola. Sojin lecitin je koristan kod povećanih triglicerida, jer je odličan emulgator, koji olakšava posao jetri.