Rukola je zeleniš poprilično specifičnog, pomalo biberastog ukusa, sa listovima koji podsećaju na lišće hrasta. Veoma je zdrava, lako se može uzgojiti i u kući, a kalorijska vrednost joj je svega 5 kalorija po jednoj porciji.
Rukola je prepuna vlakana koja potpomažu dobro varenje, lako će vas zasititi i nakon nje nećete osećati potrebu za masnom i slatkom hranom. Pomoćiće vam da snizite holesterol i da nivo šećera držite pod kontrolom.
Rukola je član takozvanih biljaka krstašica ili kupusnjača poznatim po svojim lekovitim svojstvima, a pored rukole tu spadaju brokoli, kelj i kupus. Ova porodica biljaka je veoma bogata vlaknima i antioksidantima, a poseduje i komponente glukozinolate za koje su istraživanja pokazala da mogu smanjiti rizik od nastanka raka pluća, prostate, dojke i pankreasa.
Rukola poseduje visok nivo hlorofila koji sprečava oštećenja DNK i jetre uzrokovana aflatoksinom, kancerogenom supstancom koja se stvara u plesni, a najčešće se pronalazi u kukuruzu, kikirikiju i pojedinim orašastim plodovima. Nama je aflatoksin postao poznat kada su određene količine pronađene u mleku. Da biste uneli što više hlorofila u organizam rukolu konzumirajte u sirovom obliku.
Rukola sadrži čak osam puta više kalcijuma od poznate „ajsberg“ salate, a bogata je i vitaminom K koji je veoma važan za što bolju apsorpciju kalcijuma u kosti i zube. Vitamin K igra važnu ulogu i u prevenciji srčanih oboljenja. Plak koji se nakuplja na zidovima arterija može biti povezan sa lošom apsorpcijom kalcijuma, a vitamin K se brine za to da kalcijum ode tamo gde je najpotrebniji.
Rukola će vam takođe pomoći da se odbranite od starenja mozga i opadanja kognitivnih sposobnosti jer poseduje velike količine B vitamina, a posebno folata. Dokazano je da kod starijih ljudi nedostatak folata vodi do kognitivnih smetnji.