Misaoni citati za motivaciju od Karla Junga

Carl Gustav Jung (1875 – 1961), švajcarski psihoanalitičar. Rođen u Keswillu, u porodici protestantskog pastora. U Bazelu završava gimnaziju i studije medicine, a potom pod uticajem rada Kraft Ebbinga, odlučuje se za izučavanje psihijatrije. Godine 1900. radi kao asistent na psihijatrijskoj klinici ciriškog Univerziteta, te ubrzo doktorira na temu “Psihologija i patologija takozvanih okultnih pojavnosti”. Iste godine dolazi u bolnicu Burghozly u Cirihu, na čijem čelu je bio poznati Eugen Bleuler. Sedam godina kasnije susreće se sa Freudom. U nekim knjigama stoji zapisano da je njihov razgovor, pri prvom susretu, trajao 13 sati. Jung ostavlja veliki trag u Freudovom Bečkom psihoanaltičkom društvu, ali se brzo potpuno odvaja od Freuda i njegova autoriteta, te osniva svoju vlastitu psihoanalitičku školu i pravac koji je poznat pod imenom “kompleksna psihologija”.Osnovne teorije kompleksne ili analitičke psihologije tiču se Jungovog pojma ‘kolektivnog nesvjesnog’ koje predstavlja hipotetički konstrukt koji označava univerzalni, urođeni dio duše, u svakom ljudskom biću. Njegove elemente Jung je nazvao ‘arhetipovina’, a proces psihološkog sazrevanja individue, u pogledu ostvarivanja potencijala iz nesvesnog i postizanja potpunosti – individuacija. Godine 1944. Univerzitet u Bazelu otvara katedru za medicinsku psihologiju i postavlja Junga na njeno čelo. Umire 1961. godine u selu Bolingen, na obali Ciriškog jezera.

 

Po Carlu Gustavu Jungu postoje 4 čovekova arhetipa. To su, tačnije, 4 stepenika do prosvetljenja; četiri stepenika u našem sazrevanju.

Po Jungu, prvi arhetip je arhetip ATLETE. To je identifikacija sa našim telom i šta mi možemo fizički da uradimo.

Sledeći arhetip je RATNIK. To je faza u našim životima kada razmišljamo kao ratnici: Koga treba da pobedim? Ima li neko bolji od mene?

Treća faza je arhetip DRŽAVNIKA. To je vreme gde prestajemo misliti na sebe i počinjemo činiti stvari za druge? Misliti i pomagati drugima postaje važnije nego pomagati sebi.

Četvrti stadijum je arhetip DUHA. U ovom stadijumu počinjemo da sebe istinski prepoznajemo. To je saznanje gde shvatamo da ovo telo nije naš dom, da ova zemlja nije naš dom. Gde vidimo sebe kao beskonačni duh, gde smo deo Univerzuma.

 

– Ako čovek ne razume drugu osobu, on će težiti da je smatra budalom.

– Ako postoji bilo šta što bismo želeli da promenimo u našem detetu, prvo bismo trebali ispitati i videti, da to nije nešto što trebamo promeniti u nama samima.

– Ne mogu reći za sebe da verujem. JA ZNAM. Imao sam to iskustvo da budem obuzet nečim što je mnogo jače od mene, nečim što ljudi nazivaju bogom.

– Ne verujem u Boga. Znam da Bog postoji.

– Ništa po čoveka nije gore nego da bude potpuno shvaćen.

– Osuda ne oslobađa, već guši.

– Psihoterapeutu, stari čovek koji ne može reći zbogom životu, izgleda nemoćan i boležljiv kao i mladi čovek koji se boji prigrliti ga.

– Sve što nas iritira kod drugih može nas dovesti do shvatanja nas samih.

– Tvoja vizija će postati jasna tek kada pogledaš u svoje srce. Ko gleda izvan svog srca – sanja. Ko gleda unutar svog srca – budi se.

– Za potpuno osvešćenje je neophodan bol.

– Žalosna je istina da se čovekov život zbiljski sastoji od sklopa nepomirljivih suprotnosti – dana i noći, rođenja i smrti, sreće i nesreće, dobra i zla. Mi čak nismo ni sigurni da će jedna prevagnuti nad drugom, da će dobro nadvladati zlo, a radost suzbiti patnju.

– Zdrav čovek ne muči druge. Oni koji su mučeni po principu se pretvaraju u mučitelje.

– Život, tako-zvani je kratka epizoda između dve velike misterije koje su u biti jedna.